Prirodni porod

Porod je završetak trudnoće rađanjem jednog ili više novorođenčadi iz ženine materice. Rađanje je proces ovisan o veličini djeteta i njegovoj sposobnosti prilagođavanja na porođajni kanal za vrijeme spuštanja te o snazi i pravilnosti trudova te o otporu zdjelice i mekih tkiva dna zdjelice. Postoje 2 tipa poroda: vaginalni porod i porod dovršen carskim rezom. Vaginalni porod može biti porod bez medicinskih intervencija i primjene lijekova. Ukoliko se plod donosi na svijet bez zahvata ljekara ili babice te bez upotrebe ikakvih lijekova, takav porod se naziva “prirodni porod”. Sa druge strane, ukoliko se javi potreba, vaginalni porod može biti i instrumentalno dovršen, pri čemu se koristi ili vakum ekstrakcija ili porođajna kliješta (forceps).

Međutim, porod nije jedan akt već čitav niz zbivanja s kojima bi majka morala biti upoznata prije samog čina poroda. Kako bi se svaka majka upoznala sa samim činom poroda, preporučuju se tečajevi za trudnice na kojima će svaka buduća majka dobiti važne informacije o trudnoći kao i o porodu. Na taj način olakšan je sam porod jer buduća majka ima manje straha koji je inače prisutan kod svake porodilje. Važno je napomenuti da na majčinoj želji da rodi prirodnim putem se može ustrajati jedino ako djetetu ne prijeti opasnost zbog takvog načina poroda. Ginekolog će procijeniti rizik prirodnog poroda te će upozoriti majku na vrijeme kako bi se izbjegle potencijalne komplikacije, kako za dijete, tako i za majku.

Nekoliko dana prije samog početka poroda javljaju se pripremni trudovi. Pripremni trudnovi su neredovni i žene ih najčešće opisuju kao povremena stezanja u donjem dijelu trbuha. Ukoliko kontrakcije postanu česte te se počnu javljati u pravilnim vremenskih intervalima uz trudove, to je znak početka poroda i žena bi se trebala uputiti u bolnicu. Ponekad se čak i prije pojave trudova zna dogoditi da prsne vodenjak i u tim situacijama, bez obzira da li su nastupili trudovi ili ne, žena bi trebala otići u bolnicu. Razlog za to jeste što dijete više nije izolovano od vanjskog svijeta i mora biti pod nadzorom ljekara kako bi se spriječila potencijalna infekcija.

Preporučuje se sedmicu dana do dvije, pred očekivani termin poroda, napraviti ultrazvučni pregled kako bi se procijenila težina ploda. Razlog za to jeste što se odluka o prirodnom porodu ili porodu dovršenom carskim rezom u većini slučajeva donosi na osnovu procjene težine djeteta i veličine porođajnog kanala majke. Ukoliko se procijeni da porođajni kanal nije dovoljno veliki za prolazak djeteta, majka se upozori o potencijalnim rizicima prirodnog poroda te neophodnosti dovršetka poroda operativnim putem.

Nakon dolaska u bolnicu, trudnicu prima dežurni ljekar koji sa njom obavlja razgovor o toku trudnoće, ishodu ranijih trudnoća te eventualnim komplikacijama ako postoje. Svu medicinsku dokumentaciju o trudnoći treba ponijeti sa sobom. Nakon razgovora sa trudnicom, ginekolog je pregleda akušerski i utvrđuje u kojoj je fazi poroda. Ako se utvrdi da je porod započeo, sestra priprema trudnicu koja biva upućena u rađaonu.

Inače, porod se dijeli u 4 stadija odnosno porodna doba:

  1. Prvo porođajno doba – stadij otvaranja vrata maternice i ušća (otvaranje ušća)
  2. Drugo porođajno doba – stadij istiskivanja djeteta (ekspulzije)
  3. Treće porođajno doba – stadij istiskivanja posteljice i ovoja
  4. Četvrto porođajno doba – stadij ranog oporavka koji traje 2h

Prvo porođajno doba počinje sa kontrakcijama, a završava dilatacijom (otvaranjem) vanjskog ušća materice. Prema ranijoj literaturi porođaj prvorotki traje od 12 do 16h, a višerotki 8 do 12 sati. Prema novijim autorima, zbog takozvanog dirigovanog porođaja, porođaj traje nešto kraće i to prvorotki oko 13h, a višerotki oko 8h. Naravno, ovi vremenski intervali ne mogu se uzeti kao pravilo jer porod može da traje i kraće. Ušće je pri prelasku u drugo porođajno doba otvoreno 8cm.

Drugo porođajno doba je doba izgona djeteta. Kod prvorotke traje 2 sata, kod višerotke 1 sat, dok u epiduralnoj anesteziji ova faza traje sat vremena duže (3 sata kod prvorotke, a 2 sata kod višerotke). Loše pripremljene trudnice ne tiskaju sinkrono s trudovima, stežu mišiće dna zdjelice, aduciraju (odmiču) bedra, savijaju kičmu prema naprijed čime jače savijaju porođajni kanal što dovodi do produženog drugog porođajnog doba.

Treće porođajno doba je doba koje u fiziološkim uvjetima traje od 30 min do 1h, a počinje trenutkom rađanja djeteta te završava porađanjem posteljice. Prosječan gubitak krvi u trećem porođajnom dobu je do 500 ml. Da bi se smanjio gubitak krvi daju se uterotonici jer se primjetilo da se takve žene bolje i brže oporavljaju, bolje doje svoju djecu i otpornije su na infekcije.

Četvrto porođajno doba počinje izlaskom posteljice, predstavlja prijelaznu fazu poroda prema babinju, a traje oko 2h. To je doba u kojem se zatvaraju raskidane krvne žile i stišava krvarenje, a porodilja se intenzivno prati kako bi se na vrijeme uočile moguće komplikacije i krvarenje. Nakon toga slijedi premještaj na odjel puerperija te uobičajena bolnička njega. Puerperij ili babinje ili babine je period koji počinje završetkom četvrtog porođajnog doba i traje do 40 dana.

U rađaoni se intenzivno prate i majka i dijete. Otkucaji srca djeteta registruju se kardiotokografijom (CTG-om). Na taj način se na vrijeme mogu uočiti znakovi prijeteće ugroženosti djeteta, te se u ovom momentu donosi odluka o eventualnom nastavku prirodnog poroda ili o završetku poroda instrumentalnim ili operativnim putem.

Neposredno prije samog poroda, učestalost, trajanje i dužina trudova se povećava. Prije samog izgona djeteta, ginekolog i babica objašnjavaju trudnici kako se na najbolji način trebaju iskoristiti trudovi. U pauzi između trudova, žena se odmara, diše pravilno i skuplja snagu za tiskanje, jer se trudovi najbolje iskoriste kada trudnica tiska sinhrono sa njima. Napredovanjem poroda, dijete se sve više spušta kroz porođajni kanal prema vanjskoj sredini i napokon sa zadnjim trudom se i rađa, a zajedno sa njim i pupčanik. Nakon poroda, dijete se stavi majci na prsa radi ostvarivanja prvog kontakta majke i djeteta, pričeka se nekoliko minuta a potom se podveže pupčanik i reže. Dijete se ponovo pokaže majci, te se izmjeri i izvaže.

Nakon zbrinjavanja djeteta, slijedi rađanje posteljice u trećem porođajnom dobu, te zbrinjavanje majke. Ukoliko je majka imala epiziotomiju ili se uoče ozljede mekog porođajnog kanala, te ozljede se zbrinjavaju u lokalnoj anesteziji. Majka potom odleži 2 sata u posebnoj prostoriji koja je predviđena za četvrto porođajno doba gdje se prati njeno stanje i krvarenje nakon poroda, a potom se premješta na odjel puerperija. Na odjelu puerperija prate se njeni vitalni parametri, te joj se pomaže oko dojenja i brige za dijete.

Prirodni porod ja najbolji način donošenja djeteta na svijet, međutim postoje situacije kada se majci mora pomoći, bilo lijekovima, bilo nekim intervencijama, a često i na oba načina. Ukoliko ginekolog uoči potencijalne komplikacije prirodnog poroda, dužan je upozoriti majku o njima, te joj predočiti druge metode dovršenja poroda. U tim situacijama majka ne bi smjela insistirati na prirodnom porodu jer na taj način ugrožava život i zdravlje i djeteta i sebe. Ukoliko se desi neka ovakva situacija, ginekolog je dužan postupiti po svojoj savjesti, odnosno, pribjeći određenim intervencijama i procedurama kako bi se spasio život i majke i djeteta.

 

Povezani proizvodi

FEMIBION 1
PLANIRANJE +
RANA TRUDNOĆA

Podržava potrebe žene tokom planiranja trudnoće i rane faze trudnoće kao nadopuna zdravoj ishrani.

PROČITAJTE VIŠE
FEMIBION 2
TRUDNOĆA +
DOJENJE

Podržava potrebe žene od 13 sedmice trudnoće i tokom dojenja kao nadopuna zdravoj ishrani.

PROČITAJTE VIŠE

Uvoznik i distributer:

EL PHARMA
Procter & Gamble Health