Holin je esencijalni nutrijent koji ima izuzetno značajnu ulogu u stvaranju, rastu, razvoju i funkciji svih ćelija organizma. Beba potreban holin ne može sama da stvara pa je potpuno ovisna od prisustva holina u krvi majke. Holin je ključan u nastanku i ispravnoj funkciji posteljice posebno u samom začetku njenog stvaranja. Tome u prilog ide i činjenica da su potrebe trudnice za holinom za 20% veće u odnosu na stanje koje nije trudnoća, kao i to da posteljica (placenta) sadrži 50 puta više holina od krvi majke. Holin je neophodan za razvoj i funkciju mozga, proizvodnju neurotransmitera acetilholina, procese metabolizma koji uključuju metilaciju, stvaranje neurona i njihovu daljnju diferencijaciju…
Općenito, holin je veoma bitan u trudnoći zbog brze i obimne ćelijske diobe svih ćelija kako kao gradivna komponenta tako i u smislu ispravnog funkcionisanja organa.
Metabolizam holina je usko vezan i ima veliki uticaj na iskoristljivost same folne kiseline. Tako da ako nema dovoljno holina, nema dovoljno ni folata bez obzira koliko se unosi u organizam.
S druge strane, nedostatak holina može dovesti do akumulacije triglicerida u jetri i posljedično pojave masne jetre. Također, nedostatak holina utiče negativno na metabolizam homocisteina što kao posljedicu ima akumulaciju homocisteina u krvi koji može dovesti do povećanog rizika za kardiovaskularne bolesti i druge komplikacije u trudnoći.
Holin nije važan samo za razvoj fetusa već i za rast i razvoj tek rođenog djeteta. Priroda se pobrinula da tek rođeno dijete holin dobija od majke putem dojenja. Tako da dojilje imaju za 30% veću potrebu holina. Naučna istraživanja su pokazala da se u krvi žene nakon poroda nalazi 50%-100% više holina s ciljem da ga se obezbijedi dovoljno u dojkama, odnosno mlijeku. U krvi novorođenčeta također je povišen nivo holina narednih 12-24 mjeseca od porođaja s ciljem da ga se obezbijedi dovoljno u mozgu i svim ostalim tkivima koja iznimno brzo rastu i razvijaju se. Povećan unos holina od strane majke utiče na povećanu koncentraciju holina u majčinom mlijeku. Novorođenčad koja ne doje, holin dobijaju iz formula za prehranu novorođenčad čiji je on obavezan sastojak.
Zanimljivosti:
Kod odraslih osoba dio holina se sintetizira od strane organizma, dok se veća potrebna količina mora unijeti putem hrane i/ili dodataka prehrani. Prirodni najbogatiji izvori holina su životinjskog porijekla i tu spadaju mlijeko, jaja i meso. Na žalost, ispitivanja u Evropi i Americi su pokazala da se hranom ne mogu unijeti potrebne količine holina. Već smo spomenuli da trudnice imaju za 20% a dojilje za 30% povećanu potrebu za holinom. U oba slučaja fetus odnosno novorođenče je direktno ovisno od koncentracije holina u krvi majke.
Žene koje ne unose dovoljno hrane životinjskog porijekla, odnosno veganke i vegeterijanke, trebaju da obrate posebno pažnju na nadoknadu unosa holina.
Iz svih navedenih razloga, najvažnija evropska (EFSA*) i američka (FDA**) organizacija za hranu i lijekove preporučuju suplementaciju holina kod trudnica i dojilja, dok je Američka medicinska asocijacija donijela odluku 2017. godine da se holin mora dodati u svaki dodatak prehrani namijenjen trudnicama. Zbog njegove važnosti u prvim mjesecima života, za bebe koje ne doje, holin je obavezan sastojak formula za prehranu novorođenčadi.
* EFSA – European Food Safety Authority
Podržava potrebe žene tokom planiranja trudnoće i rane faze trudnoće kao nadopuna zdravoj ishrani.
Podržava potrebe žene od 13 sedmice trudnoće i tokom dojenja kao nadopuna zdravoj ishrani.
